Integrirani prijevoz putnika (IPP)

Ideja o uspostavljanju modela integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području datira još od početka 90-tih godina kada je odabrana radna skupina sastavljena od predstavnika Grada Zagreba, HŽ-a i ZET-a obavila jedno studijsko putovanje s ciljem prikupljanja iskustava u primjeni IPP-a u gradovima i regijama EU. Obavljena je posjeta i razmjena iskustava šire regije gradova Beča, Münchena, Frankfurta i Zuricha u kojima su već od 70-tih godina prošlog stoljeća bile osnovane Tarifne unije i organizacija IPP-a odnosno integriranog prijevoza putnika.

Da bi se utvrdilo uvjerenje o opravdanosti primjene takovog modela na području Grada Zagreba i njegovog šireg okruženja, 2006.-te je pokrenuta, a 2008 dovršena studija integriranog prijevoza putnika na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-Zagorske županije.

Ovu studiju je kao donaciju Gradu Zagrebu izradilo nekoliko čeških konzultantskih tvrtki. Osnovni sadržaj ove studije bila je analiza postojeće organizacije javnog prijevoza putnika i ocjena mogućnosti i opravdanosti primjene tog modela na primjeru Grada Zagreba i njegovog gravitacijskog okruženja koje uključuje dvije susjedne županije.

Jedna od temeljnih preporuka i zaključaka navedene studije bila je da je model IPP-a primjenjiv, opravdan i preporučljiv za implementaciju na području Grada Zagreba i njegovog okruženja.

Sugeriran je također i nastavak istraživanja i projektiranja sustava IPP, odnosno prilagodbe postojećeg sustava novoj organizaciji IPP-a. Sporazumom o integriranom prijevozu putnika između Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-Zagorske županije (iz 2012. godine), stekli su se uvjeti za zajedničko  pokretanje realizacije projekata IPP-a  koji su naknadno definirani ugovorom o izradi I faze projekata IPP-a, koja je uključivala izradu dvaju inicijalnih potprojekata: Idejnog projekta organizacije  IPP-a i idejnog projekta tarifnog sustava IPP-a.

Izrada ovih projekata na temelju rezultata natječajnog postupka povjerena je zajednici ponuditelja austrijsko-njemačko-hrvatskom konzorciju na čelu s projektantsko konzultantskom tvrtkom Verkehrplus GmbH.

Izrada spomenutih idejnih projekata ugovorena je 2013. godine, a dovršeni su i isporučeni krajem 2014. godine.

I. faza realizacije Integriranog prijevoza
putnika (IPP-a)

U analizi postojećeg stanja prikazana je demografska struktura područja istraživanja, opis i ocjena postojeće infrastrukture, analiza prijevozne ponude i dostupnosti javnog prijevoza putnika.


Slika 1. Demografske karakteristike područja istraživanja

Linije javnog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza putnika na području istraživanja položene su većinom na koridorima međunarodnog i regionalnog željezničkog prometa.

gradsko-prigradska-zeljeznica

Slika 2. Mreža gradsko-prigradske željeznice

Mreža tramvajskih linija prostire se na otprilike 50 km dužine i položena je na užem gradskom području.

dnevne-tramvajske-linije
Slika 3. Mreža tramvajskih linija

Mreža autobusnih linija pokriva cjelovito područje istraživanja na kojem su u gradsko prigradskom prijevozu putnika angažirana 32 prijevoznika operatera od kojih svega 6 ostvaruje preko 90 posto prijevoznog učinka.

mreza-autobusnih-linija
Slika 4. Mreža autobusnih linija

Prijedlog novog modela organizacije javnog prijevoza putnika odnosno primjene modela IPP-a na području istraživanja utemeljen je na iskustvima koja su prikupljena u gradovima i regijama EU, u kojima već duži niz godina funkcionira takav sustav, kao i na temelju analize mogućnosti i opravdanosti prilagodbe postojeće organizacije javnog prijevoza putnika novom modelu.

Osnovne karakteristike novog modela koji se predlaže su naglašenija uloga gradsko-prigradske željeznice koja bi na rubnom gradskom i na prigradskom prostoru trebala preuzeti ulogu nositelja javnog putničkog prijevoza.

Prigradske autobusne linije trebale bi se tamo gdje god je moguće i opravdano skratiti i oslanjati na gradsko prigradsku željeznicu.

Tramvajski promet zadržao bi svoju dominantnu ulogu na užem području Grada Zagreba, sve do izgradnje nekog novog brzog gradskog tračničkog sustava.

Gradske autobusne linije također bi zadržale dosadašnji koncept organizacije s osloncem na tramvajski promet, te na željeznički promet, ukoliko je to moguće i opravdano.

Temeljne pretpostavke integracije prijevozničkih sustava su: zajednička tarifa, zajednički prihod, usklađeni vozni redovi, zajednička uprava.

Punu prednost modela IPP-a moguće je ostvariti određenim prilagodbama prometne infrastrukture, što se poglavito odnosi na uređaje intermodalnih punktova, terminala i stajališta, koji bi trebali osigurati što bezbolniji prijelaz s jednog oblika prijevoza na drugi.

U cilju transparentnog pristupa u planiranju izgradnje i uređenja tih intermodalnih punktova izrađivači prijedloga modela IPP-a predložili su kategorizaciju intermodalnih punktova kako je priloženo u tabličnom prikazu.

Bitna karakteristika novog koncepta organizacije gradsko prigradskog željezničkog prijevoza putnika, kao jednog od podsustava budućeg modela IPP-a, je taktni vozni red s ustaljenim intervalima polazaka. Po prijedlogu izvoditelja projekta to bi bili intervali prosječno svakih 10-30 minuta.

U izradi takvog taktnog voznog reda, osim ustaljene učestalosti, odnosno intervala polazaka potrebno je naročito voditi računa o međusobnoj usklađenosti polazaka različitih oblika prijevoza. Poglavito se to odnosi na prilagodbu voznih redova autobusa. koji moraju biti podešeni na način da putnicima u prijelazu s autobusa na S-vlak omoguće dostatno, ali ne i pretjerano vremena za taj prelazak. Naravno potrebno je voditi računa i na međusobnu usklađenost polazaka u samom željezničkom podsustavu, kako bi putnici s jedne linije vlaka bez većih čekanja mogli prelaziti na drugu liniju.

Prijedlog vođenja autobusnih linija u novoj organizaciji javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika prilagođenoj modelu IPP-a pretpostavlja značajnije zahvate u prilagodbi prometne infrastrukture modelu IPP-a, što se ponajviše odnosi na uređenje intermodalnih punktova, koji većinom nisu uređeni na traženoj razini ili uopće ne postoje.

U razradi ideje budućeg tarifnog sustava za Integrirani promet na području Grada Zagreba. Zagrebačke županije i Krapinsko-Zagorske županije provedena je analiza postojećeg stanja glede primjene više različitih tarifnih sustava prijevoznika na području istraživanja, kao i usporedba tarifnih sustava nekoliko europskih gradova i regija koje su uspostavile Integrirani prijevoz putnika s gradom Zagrebom.

II. faza realizacije Integriranog prijevoza
putnika (IPP-a)

Projekti druge faze realizacije IPP-a, trebali su biti pokrenuti prije više od godinu dana ali su odgođeni zbog uputa Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU, MPPI da se ovi projekti pokrenu nakon odobrenja Master plana prometnog sustava.

Radi se o slijedećih nekoliko projekata i elaborata:

  1. Elaborat prilagodbe organizacijske strukture operatera modelu integriranog prijevoza putnička;
  2. Plan prilagodbe prometne infrastrukture potrebama integriranog prijevoza putnička;
  3. Projekt automatizacije naplate i kontrole voznih karata u sustavu integriranog prijevoza putnička;
  4. Projekt informiranja putnika-korisnika integriranog prijevoza putnika.

Izrada navedenih projekata i elaborata dio je pripremnih radnji vezanih uz pokretanje IPP-a, kao i za apliciranje zahtjeva za sufinanciranje budućih investicijskih zahvata: izgradnje intermodalnih terminala i stajališta, nabavke potrebne opreme i logistike (vozila, oprema za naplatu i registraciju karata, informacijska oprema i drugo).

etapni-plan
Slika 5. Etapni plan realizacije aktivnosti na pripremi i implementaciji IPP-a


Slika 6. Pregled trenutnih i kratkoročnih aktivnosti u pripremi projekata IPP-a (2016 – 2017)