Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa strateškim razvojnim dokumentima RH, Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko – zagorske županije
Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
U Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine navodi se da javni prijevoz u Republici Hrvatskoj trenutno nije integriran jer ne postoje sustavi za prodaju jedinstvenih karata za prijevoz raznim oblicima prijevoza.
U napomeni hipoteze „Bolja povezanost različitih vidova prijevoza omogućit će optimiranje efikasnosti te utjecaja na okoliš i klimu prometnog sustava“ navodi se da bi sustav za elektroničku rezervaciju te sustav izdavanja jedinstvenih karata koji bi pokrivao sve oblike prijevoza trebao olakšati multimodalno putovanje.
Jedan od specifičnih ciljeva nacionalne prometne Strategije jest bolja integracija gradskog prigradskog i regionalnog prijevoza putnika. Štoviše, kao jednu od općih mjera Strategija navodi reorganizaciju prometnog sustava u cilju uvođenja integriranog javnog prijevoza putnika i to mjerama uvođenja integriranih sustava tarifa i korištenje zajedničkih karata za više prometnih modova. Također, Strategija predviđa i razvoj infrastrukture stajališta i kolodvora te uvođenje sustava za pružanje svih potrebnih informacija i obavijesti.
U nastavku su navedeni konkretni dijelovi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine koji potvrđuju navedeno:
- SC3 – Bolje integrirati međunarodni/nacionalni prometni sustav u sustave lokalnog i regionalnog prijevoza (putnička čvorišta, integrirani sustav naplate itd.);
- Opća mjera G7- Reorganizacija prometnog sustava radi veće financijske održivosti.
Ugovori o javnoj usluzi, zaključeni u skladu s Uredbom EZ 1370/2007, kao i uvođenje integriranog javnog prijevoza putnika, jedan su od osnovnih mehanizama kojima se jamči transparentnost i efikasnost usluge javnog prijevoza. Stoga je njihova šira primjena nužna ne samo radi sukladnosti s Uredbom nego i kao prvi korak ka podizanju održivosti hrvatskog prometnog sustava. Vrstu i trajanje ugovora o javnoj usluzi treba odrediti na temelju analize svakog pojedinačnog slučaja u kombinaciji s analizom postojećih internih modela, bilo radi provjere sukladnosti, bilo nakon temeljite provjere tehničkih i financijskih uvjeta. Rastuća financijska održivost jedan je od ciljeva transeuropske prometne mreže. Da bi se taj cilj ostvario, nužno je optimizirati ustroj prometnih sustava i podići efikasnost poslovanja i održavanja. Financijska održivost prometnog sustava ima za cilj smanjiti ovisnost sustava o subvencioniranju iz javnih prihoda.
- Specifična mjera U3 – Razvoj kolodvora i stajališta
Odgovarajuća analiza postojećeg stanja i očekivanog kretanja u prometnom sustavu u socijalno-ekonomskom kontekstu u gradskim i regionalnim područjima te u perspektivi Održivih planova gradske mobilnosti / Integriranih prometnih planova identificirat će se standardi opremljenosti i gravitacijskog obuhvata za kolodvore/stajališta te potrebe za sanacijom/nadogradnjom postojećih kolodvora i stajališta ili postavljanja novih tamo gdje to opravdava prometna potražnja. S druge strane to može značiti ukidanje ili funkcionalno smanjivanje nekih postojećih kolodvora i stajališta gdje se očekuje da će prometna potražnja postati irelevantna. Razvoj kolodvora će se prvenstveno usredotočiti na poboljšanje pristupa putnicima, osobito osobama sa smanjenom sposobnošću kretanja, osiguravajući sigurnost kretanja putnika i uvođenje sustava za pružanje svih potrebnih informacija i obavijesti.
- Specifična mjera U13 – Naplata vozarina i zajednički sustavi karata
Jedna od najvećih prednosti za korisnike integriranih prijevoznih sustava je uvođenje integriranih sustava tarifa i korištenje zajedničkih karata za više prometnih modova. Razina integracije tarifa i vrsta karata i tehnologije za upotrebu (jedinstvene karte i/ili elektronske karte, „pametne“ karte (smart cards) ili metode plaćanja bez kontakta itd.) analizirat će se od slučaja do slučaja uzimajući u obzir sve mogućnosti, kao i mogućnost korištenja „pametnih karata“ za plaćanje usluge Park & Ride, parkiranja na ulici, carinske zone itd. imajući u vidu potrebu za povezivanjem i interoperabilnošću različitih sustava.
Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa Master planom prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (2020.- 2030.)
Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije je strateški dokument koji definira smjernice za razvoj prometnog sustava do 2030. godine. Ciljevi Master plana podijeljeni su na opće i specifične. Opći se odnose na ukupni prometni sustav, dok su specifični fokusirani na razvoj pojedine prometne grane. Opći i specifični ciljevi Master plana koji su povezani sa sustavom IPP-a su:
- Opći cilj OC_FR_2 – Povećanje urbane i regionalne mobilnosti korištenjem integriranog javnog prijevoza te ostalih oblika prijevoza koji su ekološki, energetski i ekonomski prihvatljivi te smanjenje ovisnosti o korištenju osobnog automobila (koji obuhvaća uspostavu integriranog prijevoza putnika i povećanje udjela održivih oblika u ukupnoj modalnoj razdiobi);
- Opći cilj_OC_FR_8 – Povećanje financijske održivosti prometnog sustava (koji obuhvaća uspostavu integriranog prijevoza putnika);
- Specifični cilj SC_FR_JP_1- Unaprjeđenje međusobne povezanosti većih urbanih središta javnim prijevozom (obuhvaća povećanje udjela putnika u javnom prijevozu u ukupnoj modalnoj raspodjeli i smanjenje vremena putovanja u odnosu na javni prijevoz);
- Specifični cilj SC_FR_JP_2- Unaprjeđenje povezanosti ruralnih područja javnim prijevozom s urbanim središtima na području obuhvata Master plana (obuhvaća povećanje udjela putnika u javnom prijevozu u odnosu na osobni automobil u prometnom povezivanju ruralnih sredina).
Specifični cilj SC_FR_JP_3-Kvalitetnija integracija željeznice u gradski i prigradski javni prijevoz putnika (obuhvaća povećanje udjela putnika u željezničkom prijevozu u ukupnoj raspodjeli putovanja (modal split).
Mjere koje su povezane sa sustavom IPP-a su:
- MJ_FR_JP_O1 – Uspostavljanje integriranog prijevoza putnika – mjera naglašava potrebu uspostave/unaprjeđenja/nadogradnje postojeće organizacije uspostavljanja i razvoja integriranog prijevoza putnika. Uspostava integriranog javnog prijevoza putnika na području obuhvata predstavlja jednu od glavnih mjera za ostvarivanje ciljeva povećanja udjela održivih oblika prometovanja, postizanja energetske učinkovitosti prometnog sustava te ravnopravnosti mobilnosti. Integrirani javni prijevoz na području obuhvata Master plana temelji se na objedinjavanju svih oblika javnog prijevoza u jedan cjeloviti sustav u kojem usklađeni vozni redovi omogućuju putnicima laka presjedanja po potrebi (između vlaka, tramvaja i autobusa) te omogućuju korištenje jedne prijevozne karte koja vrijedi za sve oblike prijevoza. Prijevoznici u sustavu javnog prijevoza time ne gube svoju poslovnu samostalnost, već s jedinstvenom prometnom upravom sklapaju višegodišnje ugovore o prijevozu na određenim linijama. Prometna uprava ima i zadatak harmonizirati cijeli sustav, odnosno, na osnovu istraživanja stvoriti integrirani sustav javnog prijevoza s odgovarajućim voznim redovima za sve kategorije stanovništva gradova i područja obuhvata Master plana. Za potrebe uspostave integriranog prijevoza putnika također je nužno i uvođenje tarifnog sustava za integrirani prijevoz putnika.
- MJ_FR_JP_O3 – Unaprjeđivanje i modernizacija sustava naplate voznih karata – mjera naglašava da je osnova sustava mogućnost za jednostavno korištenje javnog prijevoza putnika uz jedinstvenu prijevoznu kartu na cijelom području. Na području obuhvata Master plana javni prijevoz u postojećem stanju je organiziran u okviru željezničkog, autobusnog i tramvajskog podsustava. U postojećem stanju postoje velike razlike među sustavima naplate na svim razinama, počevši od terminalnih uređaja, vrste i tipa karata pa do centralnih sustava za obradu. Sustav naplate voznih karata treba biti jednostavno proširiv na druge načine prijevoza, tako da se postojeći mehanizmi izdavanja karata, naplate i korištenja karata mogu transparentno primijeniti na nove načine prijevoza uz eventualne izmjene koje bi pokrivale specifičnosti novog načina prijevoza. Poseban naglasak je potrebno staviti na suvremene prodajne kanale koji obuhvaćaju prodaju voznih karata i plaćanje usluga putem interneta i mobilnih aplikacija. Plaćanje vožnje treba biti po stvarnom korištenju usluge, odnosno po broju stanica ili po prijeđenom putu i sl. Prilikom implementacije sustava naplate potrebno je uzeti u obzir i jednostavnost prikupljanja i obrade podataka o broju putovanja i navikama korisnika (npr. generiranje izvorišno/odredišnih matrica putovanja).
U završnom izvještaju Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (Analiza postojećeg stanja i razvoj prometnog modela) u poglavlju SWOT analiza sažeti su glavni zaključci dijagnoze o postojećem stanju prometnog sektora unutar područja Master plana. U pronalaženju strateških čimbenika za buduće planiranje prometnog sektora, kao prilika, navodi se nova integrirana organizacija u sustavu javnog prijevoza putnika na području Master plana regije putem centra za integrirano upravljanje, temeljeno na zajedničkom tarifnom sustavu, zajedničkoj prijevoznoj karti, integraciji prometnog sustava, jedinstvenom sustavu za informiranje putnika, koordinaciji i međusobnoj usklađenosti voznih redova između različitih pružatelja prijevoznih usluga. Time će se uspostaviti visoko organiziran i prepoznatljiv sustav javnog prijevoza, a najširi krug korisnika može dobiti zadovoljavajuću uslugu kroz razne kombinacije svih vidova javnog prijevoza, čime se prijevoz osobnim vozilima može staviti u drugi plan.
Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa Strategijom razvoja urbane aglomeracije Zagreb (2017.-2020.)
Strategija razvoja urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do 2020. godine u SWOT analizi za potrebe razvoja urbanog okruženja kao slabost navodi nepostojanje integriranog prometnog modela javnog putničkog prijevoza. To uključuje elektronički sustav naplate i validacije prijevoznih karata, jedinstveni tarifni sustav i popratnu infrastrukturu i nekoordiniranost javnog putničkog prijevoza među gradovima UAZ. Pod prilikama navodi se uspostava modernog sustava naplate i validacije prijevoznih karata i informiranja putnika u skladu s EU direktivama u željezničkom prometu, koji će omogućiti informiranje putnika međugradskog prijevoza UAZ. Strategija navodi ciljeve koji se žele postići integriranim prijevozom putnika:
- promjena udjela putovanja u korist javnog prijevoza;
- veća mobilnost stanovništva uz ostvarivanje energetskih i ekonomski prihvatljivih učinaka;
- institucionalno, organizacijsko i infrastrukturno integriranje sustava s posebnim naglaskom na javni prijevoz.
Projekt IPP-a jedan je od strateški najvažnijih projekata Aglomeracije Zagreb.
Slika 1: strateški projekti Urbane aglomeracije Zagreb; izvor; Strategija razvoja urbane aglomeracije Zagreb, prosinac 2017.
Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa Županijskom razvojnom strategijom Zagrebačke županije (do 2020.)
Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije u poglavlju „Javni prijevoz putnika na području Zagrebačke županije“ navodi da se u praksi koriste različiti tarifni sustavi naplate karata, koji su međusobno nepovezani što donosi određene probleme pri uspostavi zajedničkog sustava naplate u integriranim sustavima. Kada je riječ o tarifama, u većini slučajeva u željezničkom prijevozu koristi se tarifa s cijenom vozne karte stupnjevane prema km udaljenosti ulazne i ciljane stanice putnika. Tarifu km udaljenosti koriste i neki autobusni prijevoznici s područja Zagrebačke županije. U autobusnom prijevozu koristi se nekoliko sustava naplate karata. U pravilu se prijevozne karte izdaju za određenu autobusnu vezu (relacijska prijevozna karta). Današnja situacija u području postojećih tarifa u potpunosti ocrtava različite mogućnosti subvencioniranja javnog prijevoza prema trenutno važećim propisima RH.
Razvojne potrebe u području prometa naglašavaju potrebu uvođenja integriranog sustava javnog prijevoza, bolje koordinacije i suradnje različitih razina javnog prijevoza te uspostavu tarifne unije unutar područja obuhvata.
Jedan od strateških ciljeva Županijske razvojne strategija Zagrebačke županije je poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života održivim korištenjem prirodnih resursa i kulturnih dobara. Mjera „Razvoj prometne infrastrukture i unapređenje prometne povezanosti“ navodi izradu planske, studijske i projektne dokumentacije za organizaciju i implementaciju projekta integriranog prijevoza putnika (prometni savez, tarifna unija, automatska naplata i kontrola karata, informiranje putnika, inteligentno upravljanje prometom i dr.).
Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije (2015.)
U Strategiji razvoja Krapinsko-zagorske županije u strateškim projektima Krapinsko-zagorske županije, kao jedan od projekata spominje se Integrirani prijevoz putnika na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Cilj projekta je podizanje kvalitete atraktivnosti javnog gradskog i prigradskog prijevoza uspostavljanjem integriranog prijevoza (autobus, tramvaj, željeznica) te uvođenje jedinstvene prijevozne karte. Pod indikativnim popisom aktivnosti navodi se izrada projektne dokumentacije; glavni i izvedbeni projekt Sustava za automatsku naplatu i kontrolu karata („ticketing sustava“). S ciljem podizanja atraktivnosti javnog linijskog prijevoza putnika u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji izrađena je Studija o integriranom prijevozu putnika. Navedena Studija dala je prijedlog idejnog rješenja, te je ono prihvaćeno kao temelj za detaljnu razradu projekta organizacije integriranog prijevoza putnika, utemeljenog prije svega na zajedništvu tarifno-prijevozne politike, tzv. tarifne unije kao i na zajedničkom razvoju prometne infrastrukture sustava.
Poveznica projekta IPP-a (integriranog prijevoza putnika) sa Strategijom razvoja Grada Zagreba (2017.)
U Strategiji razvoja grada Zagreba navodi se da jedinstveni tarifni sustav u gradu i okolnim županijama ne postoji. Jedan od ciljeva je unaprjeđivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada kroz prioritet unapređivanja prometnih sustava ostvariv kroz mjeru 4.6.2. Razvoj integriranog javnog prijevoza navodi popis indikativnih aktivnosti pod koje spada izrada studijske i projektne dokumentacije za jedinstveni elektronski sustav naplate prijevoza i sustav informiranja putnika.